Nakon predstavljanja rezultata istraživanja pod nazivom „Važnost generičkih kompetencija mladih informatičara - Što misle poslodavci?“ koje je održano u Hrvatskoj udruzi poslodavaca dana 22. studenoga, na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu je 6. prosinca 2019. godine održana prezentacija drugog dijela istraživanja koji je uključio stavove studenata i poslodavaca. Rezultati ukazuju da gotovo polovica ispitanih studenata, nastavnika i poslodavaca smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, dok kod preostalih ispitanika vrlo uvjerljivo prevladava uvjerenje kako su generičke vještine važnije (ili čak puno važnije) od onih tehničkih, koje studenti stječu tijekom studija.
Istraživanje je provedeno od 10. do 31. listopada 2019. uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca – HUP, Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti i HUP HR Kluba te Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i CISEx-a - Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.
Rezultati istraživanja o generičkim kompetencijama mladih informatičara iz perspektive poslodavaca predstavljeni su u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, u petak, 22. studenog 2019. godine. Drugi dio prezentacije rezultata ovog opsežnog istraživanja provedenog od strane Fakulteta organizacije i informatike te Tehničkog veleučilišta Zagreb nastavljen je u Varaždinu 6. prosinca 2019. godine te zaokružen panel diskusijom između studenata, poslodavaca i nastavnika o razvoju kompetencija mladih informatičara koje su potrebne na tržištu rada. Na panel diskusiji sudjelovali su Ivan Brezak Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija, Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica ljudskih resursa poduzeća Infinum te Blerim Sela, predsjednik Uprave poduzeća Perpetuum Mobile, a pridružio se i veći broj studenata i nastavnika FOI-ja.
Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 155 predstavnika poslodavaca koji zapošljavaju mlade informatičare pokazali su da su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, 53,6% je odabralo svoje preferencije. Vrlo uvjerljivo, njih čak 85,4% smatra da su generičke vještine važnije nasuprot 14,6% onih koji smatraju da su manje. Veoma sličnog mišljenja su i studenti te nastavnici – naime, 42,79% studenata i 46,94% nastavnika smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, dok kod preostalih ispitanika, među 72,32% studenata te 79,17% nastavnika prevladava uvjerenje kako su generičke vještine važnije (ili čak puno važnije) od onih tehničkih, koje studenti stječu tijekom studija.
Od stručnih znanja koje studenti stječu tijekom studija (16,8% ispitanika ih je stavilo u 5 najvažnijih vještina), poslodavcima su važnije sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%) i sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%). Kao još jedan značajan indikator važnosti upravo ovih vještina jest činjenica da su i studenti i nastavnici također odabrali upravo potonje tri vještine kao najvažnije.
I dok postoji konsenzus između poslodavaca, studenata i nastavnika oko toga koje su vještine najvažnije, pojavljuju se određena razilaženja u njihovoj procjeni vještina koje studenti stječu za vrijeme studija. U dijelu istraživanja kompetencija koje studenti posjeduju završetkom studija, poslodavci su zadovoljni onom najvažnijom - sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (52,3% smatra da ju posjeduju). I sami studenti su kroz samoprocjenu razine kompetencija koje stječu za vrijeme studija pokazali da smatraju da u velikoj i vrlo velikoj mjeri stječu ovu kompetenciju za vrijeme studija (njih 59,62 %), međutim tek 24,49% nastavnika smatra da studenti stječu sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina kroz njihove kolegije. Dok s jedne strane nastavnici u velikom broju (51,02%) smatraju da studenti kroz njihove kolegije stječu kompetenciju sposobnosti identificiranja i rješavanja problema i više od pola studenata (55,29%) procjenjuje da su stekli ovu kompetenciju u velikoj i vrlo velikoj mjeri, tek 24,52% poslodavaca se izjasnilo da netom diplomirani informatičari posjeduju ovu kompetenciju. Kod treće najvažnije kompetencije, sposobnosti primjene stručnih znanja u praksi, poslodavci i studenti su sličnog mišljenja – tek 30,32 % poslodavaca se izjasnilo da studenti posjeduju ovu kompetenciju, i samo 26,44% studenata se izjasnilo da su ju za vrijeme studija stekli u velikoj i vrlo velikoj mjeri. Oprečnog mišljenja su nastavnici koji u velikoj većini (59,18 %) smatraju da studenti stječu ovu kompetenciju u okviru njihovih kolegija.
Iako u analizi 5 najvažnijih kompetencija poslodavci iskazuju svojevrsno zadovoljstvo mladim inženjerima (za 3 od 5 vještina smatraju da ih više posjeduju, nego što su na listi onih koje studenti nemaju), već se svih 5 slijedećih (odgovornost u radu i procjena kvalitete vlastitog rada, prilagodba i djelovanje u novim situacijama, kreativnost i inovativnost u radu, sposobnost rada pod pritiskom i samostalnost u radu) nalazi na listi koje poslodavci karakteriziraju potrebnim, ali nedovoljno razvijenim tijekom studija.
Već ovaj vrlo generalni pregled ukazuje koliko su generičke vještine poslodavcima važne te daje popis najvažnijih uz apostrofiranje onih koje nisu dovoljno razvijene tijekom studija, iz perspektive poslodavaca, studenata i nastavnika. Upravo bi akademska zajednica, tijekom studija valjala poraditi na njihovom razvoju, kako bi mladi informatičari bili što spremniji za brzo usvajanje novih znanja i vještina koje ih očekuju na prvom radnom mjestu. Stoga autori ovog istraživanja najavljuju da će fokusirati svoj daljnji rad na poticanju razvoja generičkih vještina studenata za vrijeme studija, kroz nastavne i izvannastavne aktivnosti, ali jednako tako nastaviti i istraživački rad na razvoju metoda procjena stjecanja generičkih kompetencija studenata za vrijeme studija.
Docentica Pažur Aničić zaključila je kako dodatni komentari poslodavaca, studenata i nastavnika ukazuju na potrebu za uvođenjem inovativnih metoda učenja kroz rad na visokim učilištima i aktivnije povezivanje s poslodavcima u nastavnim procesima: „I studenti i nastavnici i poslodavci priželjkuju više praktičnog rada studenata, rada na konkretnim projektima u suradnji s poslodavcima te više mogućnosti za obavljanje stručne prakse studenata u poduzećima, dakle aktivnosti koji potiču razvoj upravo onih generičkih kompetencija koje su identificirane kao najvažnije. “
Neposredni povod za istraživanje su brze i intenzivne promjene nastupanjem „doba industrije 4.0“ i sve većom i širom primjenom digitalnih tehnologija, a obrazovni sustav je po tom pitanju spor i nefleksibilan, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama. Zahvaljujući poslodavcima (i udrugama) na angažmanu i odličnom odzivu, te također nastavnicima i studentima matičnih institucija autora istraživanja, Vjeran Bušelić je pojasnio zašto su se uopće upustili u aktivnosti poboljšanja generičkih kompetencija mladih informatičara riječima „ako već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijim“. Za kraj, autori istraživanja naglasili su kako će u daljnjim fazama istraživanja raditi na prijedlogu uspostave preporuka za stjecanje generičkih kompetencija studenata za vrijeme studija te također na uspostavi mehanizama njihove evaluacije.
U istraživanju su sudjelovali svi poslovni segmenti koji zapošljavaju: ICT industrija, poslodavci u ne-IT firmama i uprava, i to iz svih segmenata poslovanja – od uprave, izvršnog rukovodstva pa do samih IT stručnjaka, voditelja timova, zaposlenika koji neposredno sudjeluju u odabiru mladog kadra. Kao poseban, stručni segment, uključeni su stavovi profesionalaca zaposlenih u odjelima ljudskih potencijala (21%). Odgovorilo je 155 ispitanika iz 49 tvrtki koje se bave IT uslugama, 43 ih se bavi izradom softvera, a 25 su iz sektora uprave. Istraživanje je obuhvatilo i 38 tvrtki u kojima IT nije primarna djelatnost, ali i te kako zapošljavaju mlade informatičare.
U istraživanju je također sudjelovalo 116 studenata i 20 nastavnika Fakulteta organizacije i informatike te 92-oje studenata i 29 nastavnika Tehničkog veleučilišta Zagreb.
