Memorandum uspostavlja okvir za akademsku i istraživačku suradnju između triju fakulteta, s posebnim naglaskom na:
- razvoj zajedničkih istraživačkih projekata i akademske programe;
- razmjenu studenata, istraživača i nastavnika;
- zajedničke konferencije, seminare, radionice i druge akademske aktivnosti;
- zajedničke publikacije znanstvenih rezultata;
- razmjenu edukativnih materijala, znanstvenih i tehnoloških informacija;
- organizaciju godišnjeg Organizational Science Day događaja, koji će svake godine biti domaćin jednog od potpisnika.
Ovaj sporazum je posebno važan u kontekstu aktualnih tema konferencije, koja se ove godine fokusirala na izazove društva dugovječnosti. Promjene u demografskoj strukturi, ekonomskom i društvenom razvoju zahtijevaju prilagodbe unutar organizacija te razumijevanje potrebe za međugeneracijskom suradnjom i tehnološkom povezanošću bez obzira na dob. Konferencija je također naglasila važnost suradnje između akademske zajednice i gospodarstva, poticanje stvaranja novih znanja koja imaju primjenu u znanosti i praksi, te prilagodbu organizacija promjenama u vanjskom okruženju i tržištu rada.
Za Fakultet organizacije i informatike, ovaj je sporazum nastavak dugogodišnje tradicije u razvoju organizacijskih znanosti i njihove institucionalizacije. Od osnivanja FOI-ja 1974. godine na temeljima Više ekonomske škole, preko formalnog uključivanja u Sveučilište u Zagrebu 1975. i sustavnog promicanja organizacijskih i informacijskih znanosti kao interdisciplinarnog područja, FOI je kroz desetljeća ostvario značajne rezultate u obrazovanju, istraživanju i međunarodnoj suradnji, a ovim Memorandumom suradnju s fakultetima iz regije, jačajući položaj organizacijskih znanosti u akademskom i primijenjenom kontekstu.
U nastavku pročitajte Prilog pozicioniranju organizacijskih znanosti na FOI-ju, od osnutka, do 2000-ih, kojeg je pripremio Vjeran Strahonja, prof. emer.:
Fakultet organizacije i informatike osnovan je 1974. godine na temeljima Više ekonomske škole. FOI je godinu dana kasnije postao sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu. Pritom je valjalo ispuniti niz uvjeta, između ostalog, odrediti znanstvenu disciplinu u kojoj će FOI djelovati, a koju ne pokrivaju druge sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Odabrane su organizacijske i informacijske znanosti, koje u to vrijeme nisu bile prepoznate u propisima o klasifikaciji znanosti u Hrvatskoj.
Zajednica sveučilišta SR Hrvatske donijela je 1983. godine odluku o osnivanju posebnog znanstvenog područja Informacijske znanosti, u okviru društveno-humanističke oblasti, što je rezultat sustavnog napora nastavnika s FOI-ja, ali i šireg kruga zainteresiranih.
S obzirom da organizacijske znanosti nisu na popisu znanstvenih polja, valja podržati inicijativu njihovog priznavanja kao posebne discipline, te podsjetiti na više od pedeset godina nastojanja da se to postigne.
U nastavku su sažeto prikazan razvoj ideje o organizacijskim znanostima kao posebne znanstvene discipline na FOI-ju te tematska diverzifikacija.
1. Počeci razvoja 1960.-1974.
Organizacija se na Višoj ekonomskoj školi, preteči FOI-ja tretira kao primijenjena ekonomska disciplina, s naglašenom orijentacijom na organizaciju poslovanja i ekonomiku upravljanja, posebno u okvirima samoupravnog socijalizma. Uočljiva je povezanost s gospodarstvom i praktičnim problemima organizacije rada, te planiranja i upravljanja proizvodnjom.
2. Prepoznavanje i institucionalizacija organizacijskih znanosti (od 1970-ih)
Nakon formalnog osnivanja fakulteta 1974, bilo je više pokušaja formiranje organizacije, kao znanstvenog područja. Posebno su istaknuti doprinosi profesora Miroslava Žugaja, kao i doprinosi profesora Slavka Kapustića i Dušana Radoševića. Zahvaljujući istraživanju organizacije (organizacijske znanosti, organizacijska struktura, organizacijsko projektiranje, organizacijska kultura, veza organizacije i informatike i dr.) FOI postaje jedan od glavnih centara u bivšoj Jugoslaviji za razvoj organizacijskih i informacijskih znanosti kao povezanog područja.
U to je vrijeme postojala snažna ideja prepoznavanja organizacijskih znanosti kao interdisciplinarnog znanstvenog polja, u čemu je FOI aktivno sudjelovao. Posebnu ulogu u promišljanju organizacijskih znanosti imali su Memorijali „Aleksandar Đurašević“ (prvi - Osijek 1985., drugi Zvečevo 1987., treći Fakultet strojarstva i brodogradnje i FOI 1989., četvrti Privredna komora Karlovac i FSB 1991.).
U akademskom smislu, valja posebno valja spomenuti suradnju srodnih fakulteta, FOI – FON – FOV:
- 1970-tih i 1980-tih godina su održavani susreti susret studenata i nastavnika fakulteta visokih i viših škola organizacijskih nauka Jugoslavije. Treći susret je održan u Varaždinu, 14.-15.11.1980.
- Međunarodna konferencija SYM-OP-IS, koja se održava od 1974. godine, a u čijoj organizaciji ključnu ulogu ima FON, okupljala je istraživačke grupe koje se bave operacijskim istraživanjima.
- Znanstvenici s FOI redovito sudjeluju na Međunarodnoj konferenciji o razvoju organizacijskih znanosti, koju u Portorožu organizira FOV, 2026. godine se održava 45. puta.
- Ostali oblici suradnje danas uključuju posjete i studijske boravke nastavnika, ljetne škole i razmjenu studenata, sudjelovanje na zajedničkim projektima i drugo.
Što se tiče formalnog pokušaja definiranja polja i grana u organizacijskim znanostima, zadnji je bio 2004. godine, kada je formirano stručno povjerenstvo na FOI koje je formuliralo prijedlog. Pokrenuta je inicijativa kod Ministarstva znanosti i športa te Odbora za znanost Sveučilišta u Zagrebu za otvaranje polja i grana organizacijskih znanosti u popisu znanstvenih područja, što nije urodilo plodom.
Kao kompromis uvedena je grana Organizacija i informatika polju Informacijske znanosti, što je rezultat napora drugog povjerenstva, formiranog 2005. godine.
3. Povezivanje s informacijskim znanostima i tematska diverzifikacija (od 1980-ih do 2000-ih)
Osim po njegovanju organizacije kao posebne znanstvene discipline, FOI je u prepoznat po povezivanju organizacije i informatike u istraživanjima, nastavi i stručnom radu. Organizacijsko područje i teme uključene su na FOI-ju u informatičke studijske programe i istraživanja. Istovremeno, organizacijska teorija i praksa se povezuje s drugim područjima:
- Organizacija kao sustav - Sistemski pristup u istraživanju organizacije prisutan je u istraživanjima i radovima više autora te u kolegijima (Dušan Radošević). Udžbenik Metodika organizacijskog projektiranja Slavka Kapustića iz 1984. godine slijedi ovaj pristup, a pritom je razvoj informacijskog sustava dio projektiranja organizacije.
- Organizacija i informacijski sustavi – Prema ovom pristupu, razvoj informacijskog sustava polazi od prepoznavanja strukture, potreba i ciljeva organizacije, a promjene u informacijskom sustavu zahtijevaju i organizacijske promjene. Istražuje se modeliranje informacijskih sustava kao dijela organizacije, poslovni procesi, informatizacija i automatizacija poslovanja i dr. (Ratimir Kvaternik, Velimir Topolovec, Slavko Vidović, Teodor Abramić, Ivan Abramović, Josip Brumec, Vjeran Strahonja, Neven Vrček). Osim teorijskih istraživanja, FOI je proveo desetke projekata razvoja informacijskih sustava (Josip Brumec, Vjeran Strahonja, Neven Vrček).
- Organizacija rada, proizvodnje i industrijsko inženjerstvo – Ove su teme prisutne od početaka FOI-ja, posebno u radovima Miroslava Žugaja. Pritom se organizacija promatra interdisciplinarno i situira u šire područje industrijskog inženjerstva te informacijskih sustava proizvodnje (Vjeran Strahonja).
- Organizacija, upravljanje i menadžment – Nastavno na početni razvoj, istražuju se metode suvremenog menadžmenta i korporativnog upravljanja (Marijan Cingula, Boris Zver).
- Kvantitativni pristup, operacijska istraživanja i teorija odlučivanja – Istražuje se područje višekriterijskog odlučivanja (Tihomir Hunjak) te operacijska istraživanja u organizacijskom kontekstu (Tihomir Hunjak, Vesna Dušak).
- Organizacija, marketing i komunikologija – Istražuje se marketinška i komunikacijska dimenzija organizacije te odnosi sudionika (Franjo Šulak, Goran Bubaš, Violeta Vidaček-Hainš).
Navedena diverzifikacija prepoznaje se i danas, s drugim akterima.
Zaključno, organizacijska znanost se u to vrijeme na FOI-ju razvija se kao otvoreno, interdisciplinarno područje s jakom primjenom. U institucionalnom smislu, važno je formiranje Katedre za organizaciju, 1994. godine, iako su organizacijske teme predmet istraživanja i na drugim katedrama.
Recentni Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama (NN 3/2024) smješta pojedine grane organizacijskih znanosti u više znanstvenih područja, polja i grana. Što se tiče FOI-ja, kontinuitet znanstvenih istraživanja, ali i nastave o organizaciji, provodi se u:
- Polje 5.04. Informacijske znanosti, grana 5.04.06 organizacija i informatika;
- Polje 5.01. Ekonomija, grana 5.01.04 organizacija i menadžment.
*Izvor fotografija: www.fov.um.si/
