Aktualni tehnološki, društveni i obrazovni napredak pružio je temelje za razvoj sveučilišta koja koriste fascinantne i snažne tehnologije, te angažiraju suvremene pristupe poučavanju i učenju. Današnja pametna sveučilišta koriste prednosti 'interneta stvari', umjetne inteligencije, analitike učenja, računalstva u oblaku, velikih podataka, dizajnerskog razmišljanja, blockchain tehnologije i drugih najsuvremenijih dostignuća.
Ali što je zapravo pametno u tim sveučilištima? Konkretno, sveučilišta 4.0 uvode pametne nastavne planove i programe, temeljene na dizajnu učenja usmjerenom na studente, inovativnim pedagogijama i različitim načinima isporuke, uključujući hibridnu i mješovitu, kao i proširenu stvarnost. Oni također provode pametna istraživanja i pružaju pristup, temeljen na dizajnu usmjerenom na ljude i participativnom dizajnu, suradnji s pametnom industrijom i integraciji pametnih kampusa u pametne gradove. U pametnim kampusima obrazovanje nije ograničeno striktno na učionice, knjižnice i laboratorije, već iskorištava uzbudljive prilike koje svojim studentima omogućuju učenje i suradnju bilo gdje.
Pametni resursi potrebni za pametna sveučilišta uključuju naprednu infrastrukturu i visoku povezanost koji podržavaju smislenu implementaciju inteligentnog upravljanja podacima, analitiku i računalne sposobnosti, kao i obuku studenata i osoblja. Pametna sveučilišta zahtijevaju pametno vodstvo, vodeći računa o različitim etičkim pitanjima, uključujući one povezane s 'digitalnim ljudima'. Konačno, nema pametnog sveučilišta bez pametnih nastavnika, stručnih u podatkovnoj pismenosti, analitici učenja i inovativnim pedagogijama. Niti jedno sveučilište, a posebno pametno sveučilište, nije izolirano, a o pametnim sveučilištima treba govoriti u svjetlu njihovog doprinosa cjelokupnom današnjem društvu, kao i pametnoj industriji.
U tom kontekstu, panelisti su podijelili svoje vizije pametnih sveučilišta te su raspravljali o poziciji pametnih sveučilišta u odnosu na industriju u smislu novih tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom, kao i mogućnostima, prednostima i izazovima te doprinosu pametnih sveučilišta, društva i industrije.
Panelisti iz akademskog sektora bili su prof. dr. sc. Victoria Appatova (University of Cincinnati - Clermont College), prof. dr. sc. Nenad Medvidović (University of Southern California), prof. dr. sc. Wim Van Petegem (KU Leuven/ LINOV) i prof. dr. sc. Bart Rienties (Open University UK). Gospodarski sektor predstavljali su Goran Kanižaj (CEO Mobilisis d.o.o.) i Danny Gooris (Programski direktor Oracle Academy EMEA).
Iako na panelu nije moguće dobiti odgovore na sva pitanja, panelisti su se složili da su novi modeli suradnje sveučilišta i gospodarstva nužan preduvjet za obrazovanje studenata koji će biti spremni prihvatiti sve izazove suvremenog tržišta rada. S obzirom na to da se gospodarske prilike vrlo brzo mijenjaju, potrebne promjene i modernizacija sveučilišta ključne su za napredak, a njihova suradnja s poduzećima može odigrati vrlo važnu ulogu. Studente treba promatrati kao partnere u obrazovnom procesu, jer se od njih također može puno naučiti. Ovakvi paneli idealan su prostor za razmjenu mišljenja i potreba svake od navedenih strana, a u idućim panelima svakako će biti dobro uključiti i više studenata različitih smjerova i godina studija kako bi se u to još više uključila njihova perspektiva – neki su od općih zaključaka panelista.
