Skip to content Skip to navigation

Iskustva s Erasmus razmjene u Grazu

Imena studenata: 
Luka Klancir
Filip Rafajec
Renato Fajdiga
Jelena Jelinić
Mjesto boravka: 
Sveučilište Karl-Franzens Graz, Austrija
Godina: 
2014
Program: 
Erasmus

[[{"type":"media","view_mode":"media_large","fid":"134","attributes":{"alt":"","class":"media-image","height":"100","typeof":"foaf:Image","width":"160"}}]]

Studenti FOI-ja Luka Klancir i Filip Rafajec (3. godina preddiplomskog studija Informacijski i poslovni sustavi) i Renato Fajdiga i Jelena Jelinić (2. godina diplomskog studija Organizacija poslovnih sustava) proveli su zimski semestar ak. godine 2013./14. na studijskoj mobilnosti u okviru Erasmus programa na Karl-Franzens sveučilištu u Grazu, Austrija.

 

 

Nedavno su se vratili s razmjene pa smo ih ulovili na FOI-ju i zamolili da podijele s nama svoja iskustva. U nastavku možete pročitati što je Luku, Filipa i Renata potaknulo na razmjenu, kakvi su im dojmovi, da li ih je to iskustvo promijenilo i što bi preporučili svojim kolegama koji razmišljaju o prijavi na Erasmus natječaj.

Zahvaljujemo dečkima i želimo im mnogo uspjeha u daljnjem studiranju i radu! :-)

Što vas je potaknulo da se prijavite na Erasmus razmjenu?

Luka: Oduvijek sam se smatrao osobom koja je spremna za nova iskustva i izazove. Moglo bi se reći da mi je dojadila ova hrvatska monotonost te sam želio upoznati drugu kulturu, ljude i način života odnosno studiranja, a upravo to je Erasmus mogao ponuditi.

Renato: Na postupak same prijave za Erasmus program potaknula me želja za probati nešto novo, upoznati nove kulture, naučiti novi jezik i proširiti mrežu kontakata (prijatelja) kroz jedno savršeno iskustvo.

Filip: Na prijavu me potaknulo razmišljanje o budućem zaposlenju i prednostima koje sam u mogućnosti ostvariti kroz takvo „ne tipično“ iskustvo. Moja ideja bila je steći znanja i iskustva na internacionalnoj razini koje bi, mogao primijeniti u Hrvatskoj, ali i u samoj EU.

Što bi svaki student trebao imati na umu prilikom prijave na razmjenu (na što bi trebao obratiti pažnju: na koji način birati sveučilište i predmete, koja razina znanja engleskog jezika je potrebna i dr.)

Luka: Iz svog iskustva mogu reći da je definitivno plus ako odaberete sveučilište koje je iz područja vašeg akademskog usmjerenja što je logično jer će vam to omogućiti priznavanje većine predmeta te nećete pasti godinu. S druge strane, tu je cjelokupno Erasmus iskustvo koje u nekim slučajevima, ako ste spremni na žrtvu, može biti vrijedno čak i pada godine. Naravno, treba obratiti pažnju da odaberete sveučilište na kojem ste u mogućnosti slušati predmete na stranom jeziku kojeg znate barem na B2 razini. 

Renato: Prilikom prijave na Erasmus svaki potencijalni kandidat bi trebao odabrati partnersko sveučilište koje mu nudi najviše benefita za područja koja ga zanimaju. Budući da FOI ima jako kompleksno razrađen sustav priznavanja predmeta tu dolazi do najvećeg problema prije samog odlaska na razmjenu. Trebaju se uzeti u obzir kategorije predmeta, postoji li komplementaran kolegij na stranom sveučilištu i to je najzahtjevniji dio posla vezan uz prijavu. No tu je vrlo pristupačan ECTS koordinator koji može usmjeriti studenta svojim savjetima. Što se tiče engleskog jezika, znanje engleskog jezika je neophodno pogotovo u govoru i pismu.

Filip: Moje mišljenje je da student treba znati što želi od Erasmusa. Ja sam odabrao  Graz iz razloga što me zanimala ta kultura i austrijski studiji, te sam se tome i prilagodio. Odabir stranog sveučilišta trebao bi ovisiti o vlastitim preferencijama, ali naravno i studiju na kojem se student nalazi. Što se engleskog tiče, sva sveučilišta gledaju na razinu B2 kao dostatnu. Međutim, u praksi sam se susreo sa studentima kojima je govor bio dosta lošiji od B2. Ali s uloženim vremenom i trudom, jezik se dosta brzo nauči.

Koja su bila vaša očekivanja prije samog odlaska na razmjenu?

Luka: Ništa što mi trenutno ne pada na pamet, ali mogu reći entuzijazam i uzbuđenost zbog nečeg novog.

Renato: Prije samog odlaska očekivao sam da ću dosta toga naučiti vezano uz Fakultet, ali i prvenstveno poraditi na vlastitim kompetencijama kao što je učenje novog stranog jezika, ali i usavršiti engleski jezik.

Filip: Očekivao sam da će sam postupak biti težak i da će biti potrebno puno vremena kako bi se sve „dovelo u red“. I kod dolaska na željeno sveučilište trebalo je pohvatati njihov sistem studija, te način prijave kolegija itd. Ali uloženo vrijeme i trud su se višestruko isplatili.

Koliko ste se brzo snašli i prilagodili životu u stranoj državi?

Luka: Poprilično brzo. Konkretno na našem sveučilištu bio je odličan „Welcome week“ te je sve bilo objašnjeno u detalje gdje i kako rješavati birokraciju te ostale prijave i registracije. Što se tiče samog grada postoje „Buddy“ programi gdje svaki student ima mogućnost dobiti svog buddy-ja – kolega rodom iz tog određenog grada koji postane vaš „privatni“ turistički vodič, sve na volonterskoj bazi.

Renato: Kako sam ja bio na studentskoj razmjeni u Grazu, snaći se u Austriji nije bio problem, prvenstveno jer skoro svi pričaju engleski jezik, a velika većina razumije neki oblik hrvatskog jezika. Osim toga, student koji dolazi na strano sveučilište dobiva, ukoliko želi, studenta mentora koji studira na tom sveučilištu i koji mu pomaže da se snađe u novoj okolini. Ujedno je i to prvi prijatelj (student) kojeg sretneš u stranoj državi. Prilagodba na život u Austriji je malo čudna budući da u Austriji trgovine ne rade nedjeljom pa je potrebno sve planirati već u petak navečer za nedjelju. Izuzev toga i cijena u eurima, sve ostalo je većinom isto kao i u Hrvatskoj.

Filip: S obzirom da sam na razmjenu išao s kolegama, svaki je malo doprinio i problema nije bilo. Ono što mogu reći za Austriju je da su izuzetno susretljivi i da su nas zaista vodili korak po korak kroz sve. Većinu smo vremena bili okruženi drugim Erasmus studentima tako da, ako je i bilo nejasnoća, netko je uvijek znao odgovor.

Što sada, s još uvijek svježim dojmovima, možete reći o Erasmus iskustvu - kako je odlazak na razmjenu utjecao na vas i koliko je promijenio vaše razmišljanje?

Luka: Pa mogu reći da je na mene poprilično utjecao. Otvore se novi vidici i iskustva te zapravo tada možete vidjeti da je svijet mnogo veći od vašeg faksa i studiranja te da ima mnogo mogućnosti za mladog čovjeka da napreduje u daljnjem životu i karijeri.

Renato: Tijekom života u drugoj državi, družeći se sa studentima iz cijelog svijeta shvatio sam da je vrlo bitno znati kamo dolaziš, ali i da se nikada ne smije zaboraviti ono što jesi. Erasmus iskustvo osim mobilnosti studenata potiče Vas i na ustrajnost odnosno upornost za izvršenje vlastitih snova i ciljeva.

Filip: Kao što sam i očekivao, Erasmus iskustvo je po meni neprocjenjivo. Upoznati brojne studente iz razno raznih zemalja, „provjeriti“ njihove stereotipe i steći nove prijatelje je nešto što se ne nudi svaki dan. Naravno, uz sve razgovore i objašnjenja koja sam dobio kako koja zemlja „razmišlja“ i ja sam promijenio mišljenje o mnogima, te me ta međunarodna interakcija počela još više zanimati i privlačiti. Prije sam mislio kako iskustvo bilo kakve vrste iz bilo koje zemlje može biti od velike koristi, a odlazak na razmjenu to mi je samo potvrdio.

Da li bi išli opet na razmjenu da vam se pruži prilika (možda Erazmus stručna praksa)?

Luka: Bez mnogo razmišljanja, da.

Renato: Da mi se pruži prilika otići još jednom na razmjenu otišao bih već sada, pogotovo na stručnu praksu koja je još dodatno plaćena ukoliko se to dogovori sa poslodavcima.

Filip: Trenutno ozbiljno razmišljam o tome i uvjeren sam da ću ići ukoliko mi se studij nastavi odvijati po planu. A sada hoće li to biti razmjena ili stručna praksa, to ćemo još vidjeti.

Što biste poručili studentima koji razmišljaju o odlasku na Erasmus razmjenu?

Luka: Velik je to korak za nekog, ali definitivno vrijedan svake sekunde vašeg truda. To će se naplatiti kroz razna iskustva i saznanja koje inače nećete moći steći tako jednostavno.

Renato: Erasmus iskustvo je nešto što se treba probati i doživjeti. Studentima se pruža prilika da otputuju u drugu državu, imaju podršku Fakulteta u tome i sve što treba je volja i hrabrost za odlučiti se na takav pothvat. Nemojte čekati zadnju godinu da odete na razmjenu, iskoristite prijavu što prije.

Filip: Preporučio bih da si postave jedno pitanje. Želite li nakon završenog studija zajedno sa svim ostalim studentima koji izlaze iz razno raznih sveučilišta otići na burzu i da vaše zaposlenje ovisi o prosjeku i par upečatljivih riječi u molbi za posao? Ili želite u svom životopisu imati pozadinu drugačiju od ostatka zbog koje će vas svaki poslodavac gledati kao ambicioznu i očito iskusnu osobu? Na kraju krajeva, jedina dilema koju bi svaki student trebao imati jest, jesam li voljan uložiti više truda i vremena kako bih postigao više.