Skip to content Skip to navigation

Predstavljen projekt 'Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske'

U Zagrebu je jučer, 3. ožujka 2020. godine, predstavljen projekt Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske čiji su nositelji Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, uz partnerstvo Fakulteta elektronike i računarstva i njihova Laboratorija za analizu teksta i inženjerstvo znanja. Tijekom konferencije održan je o okrugli stol Umjetna inteligencija u obradi teksta u kojem je sudjelovala i prof. dr. sc. Jasminka Dobša s Fakulteta organizacije i informatike.

U sklopu projekta razvija se i posebna tražilica bazirana na umjetnoj inteligenciji putem koje će se moći pronaći službene informacije i pravni dokumenti Republike Hrvatske, a bit će dostupna svima, dakle i tijelima javne vlasti, gospodarskim subjektima i građanima.

Novi sustav i tražilica trebali bi postati dostupni 2022. godine tako da bi od tada proces pristupa dokumentima trebao biti brži i jednostavniji, a integralni sustav trebao bi se povezati s državnim cloudom tako da informacije i dokumenti koji prolaze kroz državnu upravu budu dostupni u katalogu, prenosi portal Zimo.dnevnik.hr.

Tijekom konferencije održan je o okrugli stol Umjetna inteligencija u obradi teksta na kojem su, uz moderiranje Jana Šnajdera, sudjelovali i državni tajnik Bernard Gršić, prof. dr. sc. Jasminka Dobša s Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Nikola Mišković s FER-a, prof. dr. sc. Marko Tadić s Filozofskog fakulteta, Mladen Stojak iz Ciklopeje te doc. dr. sc. Petra Bago s Filozofskog fakulteta.

Tijekom okruglog stola, državni tajnik Bernard Gršić naglasio je kako je digitalizacija preduvjet svega te da razvoj društva općenito leži u razvoju digitalnih vještina. U tome će sigurno pomoći i umjetna inteligencija te već postoje planovi za njeno korištenje u drugim projektima Središnjeg ureda. Pri tome uvijek treba imati na umu da sve tehnologije koje se razvijaju moraju biti na usluzi građanstvu. Što se jezičnih tehnologija tiče, veliki je problem prikupljanje jezičnih resursa koje je dugotrajno i skupo. Dok u nekim drugim zemljama s velikim brojem stanovnika poput Njemačke, istraživanje i razvoj mogu financirati velike korporacije kojima je to u interesu, u Hrvatskoj je financiranje na leđima države. Kao olakotna okolnost naglašeno je što je hrvatski jezik postao službeni jezik EU, što otvara prostor financiranjem iz europskih fondova.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.


Photo credit: Robert Anic/Pixsell